Srpska pravoslavna crkva i vernici se spremaju za Božić
Autor : Bilten.rs , Izvor : mediji

Danas slavimo Badni dan. Badnji dan započinje rano i traje do kasno. Po običajnom kalendaru ne bi trebali da radite neke stvari.
Šta je, prema verovanjima, zabranjeno dok slavimo Badnji dan. Po običajnom kalendaru, danas se ništa ne iznosi iz kuće.
Pravoslavni vernici u Srbiji i širom sveta obeležavaju Badnji dan. Sa badnjakom, vernici u kuću unose sreću, zdravlje i napredak uoči najradosnijeg hrišćanskog praznika – Božića.
Današnji dan, uoči Božića, zove se Badnji dan, a noć koja sledi Badnje veče, zbog toga što se toga dana i te večeri bdeniše, tj. bdije, i sa nestrpljenjem očekuje najsvečaniji momenat u istoriji roda ljudskog – Rođenje Bogodeteta Isusa Hrista.
Zbog toga se i vidljivi simbol Njegov, koji sa naročitim obredom unosimo u domove svoje, zove Badnjak. Badnjak simbolički predstavlja Isusa Hrista koji je raskinuo lance ropstva grehu i preporodio čoveka i u njemu razbuktao plamen ljubavi prema dobru, vrlini, prema Bogu.
U našem narodu razvio se čitav kult vezan kako za Badnjak, tako i za Badnje veče. Na Badnji dan izjutra, domaćin kuće odlazi u šumu i kad nađe cerić ili hrastić pogodan za Badnjak. Najpre izgovori kratku molitvu. Potom ga u tri maha iseče tako da padne na istočnu stranu, jer odatle Gospod dolazi.
Najvažniji običaji za Badnji dan
Do noći Badnjak stoji pred kućom. Tek uveče, badnjačar ga svečano unosi u kuću kada pozdravlja ukućane rečima: „Dobro veče i srećno vam Badnje veče“, na šta ovi odgovaraju: „Bog ti dobra dao i sreće imao“. Zatim iz sita posipa Badnjak žitom, premazuje ga medom i preliva vinom, a potom uzima kadionicu i okadi najpre ikonu domaće slave, a potom i sve prostorije, da sve zamiriše na tamjan i izmirnu.
U svakoj sobi pospe slamu i zvečeći novac. Simbolika ovog dela običaja vezuje se za trenutak kada je Hristos po rođenju položen u jasle na slamu i kada su ga mudraci istočni, pošto su došli da mu se poklone, darivali zlatom, smirnom i tamjanom. U sobu gde stoji ikona baci po tri oraha u sva četiri ćoška. Orasi predstavljaju Svetu trojicu koja vlada vasionim svetom od istoka do zapada i od severa do juga.
U gradu se zavežljajčić slame sa drenovim prutićem obično stavi ispod stola na kom je pripremljena badnja večera. Sve vreme, obično se poje Roždestvo tvoje Hristovo, badnjačar kvoče, a deca pijuču. Kada se po svim prostorijama pospe slama, badnjačar stavlja Badnjak na vatru da pregori. Ovaj deo običaja danas se u promenjenim uslovima života retko gde izvodi kako treba. Obično se otkine grančica Badnjaka koji se stavi da pregori na sveći.
Badnja večera koja sledi mnogovrsna je i obilna, ali strogo posna. Ne sme se pojesti sve jelo ni popiti sve piće, nego se ponešto ostavlja preko noći na onom mestu na kojem se večeralo.
Badnji dan započinje rano i traje do kasno. Ujutru, pre izlaska sunca, domaćin odlazi u šumu po badnjak, koji se tek sa prvim mrakom, sa slamom, unosi u kuću.
Poreklo badnjaka
Badnjak vodi poreklo od čudesne Vitlejemske noći kada su pastiri nasekli i doneli grane da nalože vatru pored Novorođenčeta i njegove Majke. I slama koja se u kuću unosi sa drenovim prutićem podseća na onu noć kada se rodio sin božiji, i kada je položen u jasle na slamu.
Ove običaje narod je nasledio od predaka i dalje ih održava. Tako se večeras badnjak stavlja na ognjište. Posipa se žitom, medom i vinom, uz niz ritualnih radnji koje treba da obezbede zdravlje i napredak cele kuće i porodice.
U gradskim uslovima, na bezbedan način, pregori se tek po neki listić.
Na Badnje veče se ne spava, već bdi i očekuje svečani trenutak Rođenja Hristovog. Badnja noć je noć mira i iščekujuće radosti.
Po običajnom kalendaru, dok slavimo Badnji dan, ništa se ne iznosi iz kuće.
Ko se tokom godine sa nekim zavadio, na Badnji dan treba da se pomiri. Na taj način bi Hristov rođendan proveli u miru i ljubavi. Tako se i podseća da je opraštanje dar božiji i jedna od najtežih hrišćanskih vrlina.

Kako biste nas lakše pratili i bili u toku preuzmite našu aplikaciju za Android ili Iphone.

POGLEDAJTE JOŠ


Lep tekst
U susret najradosnijem prazniku