Osećaj stalno preopterećenosti na poslu čini vas nezadovoljnim i, u najgorem slučaju, bolesnim. Zato stručnjaci upozoravaju da ovo shatite ozbiljno, ali i dodaju da postoje načini da se suprotstavite stresu.

Autor : Bilten.rs , Izvor : Bilten.rs

Foto:Pexels

Razmišljate o svom radnom danu ujutru pod tušem, a uveče ga misao o poslu nosite sa sobom u krevet? Ovo ne samo da može pokvariti vaše raspoloženje, već može negativno uticati na vaš san i zdravlje.

Stres treba shvatiti ozbiljno i inicirati promene. Kako to uraditi? Stručnjaci predlažu ovih pet stvari

Pronađite ostrva mira

Kada se brdo zadataka stalno gomila, a vremena nikad dovoljno, stres je logična posledica. Međutim, čak i u najvećoj gužvi važno je praviti barem male pauze, kaže Tatjana Utz, trener za otpornost, kreativnost i mentalnog zdravlje.

„Zvuči banalno, ali stvaranje ostrva smirenosti na jedan ili možda čak pet minuta mnogo pomaže.” Ponekad nije lako dozvoliti sebi redovne pauze, kaže trener. „Ali u mnogim profesijama, uzimanje pet minuta i duboko disanje nema fatalne posledice”.

Džesika Lang je profesor psihologije zdravlja na radu na Institutu za medicinu rada, socijalne i životne sredine na Univerzitetu RVTH u Ahenu. Ona savetuje da se mentalno odvojite.

Samo razmišljanje o stresnim temama dovodi do toga da telo oslobađa hormone stresa. Tada je važno stvoriti mogućnosti za regeneraciju.

“Ustajanite, pojedite jabuku, jednostavno gledajte kroz prozor i zaustavite razmišljanja, jer vam to može pomoći da povratite energiju”, savetuje Lang

Vežbe disanja i kretanja

„U početku je oslobađanje hormona stresa služilo da nas mobiliše – na primer, da izdržimo predstojeću reakciju bekstva ili borbe“, kaže Džesika Lang. Danas, međutim, često moramo da radimo suprotno, posebno u stresnim situacijama: ostanimo za stolom i nastavimo da radimo koncentrisano.

Korisno je „smanjiti hormonski koktel koji narušava našu sposobnost koncentracije jer podstiče refleksno delovanje“ vežbanjem.

Kako kaže Džesika Lang, ne radi se o takmičarskom sportu, već o razbistravanju glave, na primer šetnjom u prirodi.

Male vežbe pokreta ili disanja se takođe mogu ugraditi u radno vreme. „Na primer, možete pokušati da izdišete duže nego što udišete“, kaže Lang. Tako utičemo na naš autonomni nervni sistem. Kada smo pod stresom, disanje postaje brže i pliće i naprežemo mišiće. Bol u vratu je moguća posledica.

“Mi se tome suprotstavljamo vežbama disanja.”

Ozbiljno shvatite simptome stresa

U suštini, stres nije negativna stvar, kaže Tatjana Uc. „Potrebni su nam hormoni stresa da bismo krenuli ujutru. To nas motiviše kada smo u određenoj meri izazvani na koristan način.”

Međutim, ne treba da budemo toliko pod stresom da se plašimo neuspeha. Bilo da su nemir, nervoza, poremećaji spavanja, napetost, iscrpljenost ili misli koje neprestano kruže: „Telo rano signalizira kada nešto nije u redu. Ali mi ga često ne slušamo“, kaže Utz.

Znaci upozorenja: Ako vam je teško da se isključite nakon posla ili ste stalno zaokupljeni nedovršenim poslovima i nerešenim problemima u slobodno vreme. Neki ljudi postaju lako razdražljivi pod stresom ili gube iz vida sopstvene potrebe – na primer, osećaj gladi. Trebalo bi da potražite pomoć najkasnije kada se pojave znaci depresivnog raspoloženja, kaže Utz.

Foto:Pexels

Razvijte rituale za kraj dana

Završetak posla znači kraj posla: Jasna pauza posle posla je važna, čak i ako je to teško uraditi kada radite od kuće, kaže Tatjana Utz. Ona savetuje uspostavljanje određenih rituala. „Tako, na primer, reći: sve ću ugasiti, odložiti stvari i obući nešto udobno.“ Biti svestan svega što ste uradili je korisnije od toga da se zaglavite u onome što tek dolazi.

Različite metode vam mogu pomoći da se uveče isključite u krevetu i sprečite poremećaje spavanja. „I sama koristim autogeni trening“, kaže Tatjana Utz. Da biste se oslobodili loših misli, ona preporučuje da svako veče navedete tri dobre stvari iz dana. „Ideja je da ne idete na spavanje sa stresorima tog dana, već sa mišlju na nešto pozitivno”, poručuje ona.

Promenite tokove posla

Svako ko smatra da mu je radna situacija stresna ne treba je jednostavno prihvatiti. Važno je tražiti uzroke stresa, kaže Džesika Lang. Često se pronalaze prilike za poboljšanje radnih procesa ili organizacije rada u konsultaciji sa timom.

Poslodavci uglavnom imaju zadatak da stvore radno okruženje koje promoviše zdravlje. Tamo gde to nije slučaj, zaposleni treba da razgovaraju sa menadžerima, da se pozabave problematičnim situacijama i daju predloge za poboljšanje, savetuje Lang.

„Postoje načini i sredstva da se traži podrška u kompanijama – na primer od lekara kompanije i predstavnika zaposlenih.“


bilten logo

Kako biste nas lakše pratili i bili u toku preuzmite našu aplikaciju za Android ili Iphone.


POSLEDNJE VESTI:

Ukrajina napala MOSKVU!

Na meti više ruskih gradova Autor : Bilten.rs , Izvor : mediji Foto: Andrii Marienko (STR) Ukrajinska vojska je pokrenula…

Podelite vest