Svako ko često sedi rizikuje da postane dijabetičar. Stručnjak Rodžer Leman objašnjava zašto je rano otkrivanje ove rasprostranjene bolesti putem skrininga toliko važno, posebno u Švajcarskoj. I takođe kako merenje šećera u krvi u realnom vremenu pomaže onima koji su pogođeni.

Autor : Bilten.rs , Izvor : Bilten.rs

Foto: Pixabay

Dvanaest odsto srpskog stanovništva boluje od dijabetesa.


„Genetski faktori, gojaznost i premalo vežbanja su neki od najčešćih faktora rizika za razvoj dijabetesa“, objašnjava prof. Rodžer Leman, zamenik kliničkog direktora na Klinici za endokrinologiju, dijabetologiju i kliničku ishranu u Univerzitetskoj bolnici u Cirihu (USZ).
Ali određene etničke grupe takođe imaju povećan rizik, kao što su ljudi iz Indije, Šri Lanke ili arapskih zemalja.

Razlika između dijabetesa tipa 1 i tipa 2

Preko 90 procenata ljudi sa dijabetesom ima dijabetes tipa 2. Za ovu vrstu, koju karakteriše insulinska rezistencija i smanjena proizvodnja insulina, ključ lečenja je poboljšanje insulinske rezistencije kroz gubitak težine i fizičku aktivnost. Ako oboleli izgube težinu, to može imati značajan uticaj na prevenciju dijabetesa. Većina slučajeva dijabetesa tipa 2 javlja se u dobi od 45 godina. Stoga preporučujemo skrining kao preventivnu meru za sve starije od ove godine. Međutim, zbog promena u načinu života i porasta gojaznosti, dijabetes tipa 2 se sada javlja kod adolescenata, što predstavlja alarmantan zdravstveni problem.

Simptomi

Simptomi dijabetesa mogu varirati, od suvih usta i povećane žeđi do prekomernog mokrenja i opšteg umora.
Kod dijabetesa tipa 1, autoimune bolesti koja se može javiti u mladosti, simptomi su često izraženiji i dijagnoza je brža. Oni su tada veoma žedni, piju pet do deset litara dnevno, a nivo šećera im je veoma visok.
Rano otkrivanje dijabetesa igra presudnu ulogu, kaže specijalista. Što duže čekate, više komplikacija može nastati.
Nelečeni dijabetes može dovesti do oštećenja malih krvnih sudova, uključujući retinopatiju (promene oka), neuropatiju (gubitak osećaja u stopalima) i nefropatiju (oštećenje bubrega), kao i oštećenje velikih krvnih sudova, što onda može izazvati srčani ili moždani udar.

Dijagnoza

Za dijagnozu su dostupni različiti testovi. S jedne strane, postoji „test natašte“ u kome ne smete da jedete ili pijete ništa što sadrži šećer osam sati pre utvrđivanja šećera u krvi. S druge strane, merenjem HbA1c, saharizovanog hemoglobina, koji je dat u procentima.

Foto: Pixabay


“Ova metoda se danas preporučuje. 5 procenata je normalno, što znači da je 5 procenata ukupnog hemoglobina saharizovano. Ako ste iznad 6,5 odsto, imate dijabetes. Između 5,7 i 6,5 odsto to je predijabetes. Redovno praćenje nivoa šećera u krvi je ključno za osobe sa dijabetesom. Važno je znati koliko vam je visok šećer u krvi pre obroka kako biste u skladu s tim prilagodili dozu insulina“, objašnjava Leman.
Praćenje glukoze u krvi je ključ za kontrolu dijabetesa i sprečavanje komplikacija. Što se tiče tehnološkog napretka u oblasti merača glukoze u krvi, Leman pominje kontinuirano merenje glukoze kao razvoj koji obećava.
„Ovi sistemi omogućavaju pacijentima da kontinuirano prate nivo šećera u krvi i brzo reaguju na promene“, objašnjava on.

Merači glukoze u krvi

Kontinuirano merenje glukoze u tkivu u realnom vremenu (rtCGM)
Oni koji mere kontinuirano mogu brže da reaguju. Senzor je zaglavljen za kožu; tanka metalna nit ubačena ispod kože iglom redovno prenosi vrednosti glukoze bežično do čitača ili pametnog telefona. CGM sistemi pružaju merenja u realnom vremenu i pokazuju trendove nivoa glukoze i povećanja šećera u krvi nakon svakog obroka ili kada ljudi menjaju obrok.


bilten logo

Kako biste nas lakše pratili i bili u toku preuzmite našu aplikaciju za Android ili Iphone.


POSLEDNJE VESTI:

Ukrajina napala MOSKVU!

Na meti više ruskih gradova Autor : Bilten.rs , Izvor : mediji Foto: Andrii Marienko (STR) Ukrajinska vojska je pokrenula…

Podelite vest