Italija je prva primetila pojavu simptoma ranog puberteta kod dečaka i devojčica, jer je zaključavanje u ovoj zemlji počelo najranije. Međutim, jasni znaci puberteta kod devojčica mlađih od 8 godina i dečaka mlađih od 9 godina počeli su da se pojavljuju u zemljama širom sveta, piše magazin Time.
Autor : Bilten.rs , Izvor : Bilten.rs

Još 2020. godine istraživači u dečijoj bolnici Anna Meyer u Firenci prvi su primetili zagonetni trend: Više mladih devojčica nego ikad se pojavilo u bolnici sa jasnim znacima ranog početka puberteta.
Slučajevi nisu bili jedinstveni, ali je njihova učestalost bila. Otkad je rani pubertet prvi put privukao široku kliničku pažnju 1990-ih godina, postao je sve češći širom sveta.
Definisan kao pojava sekundarnih polnih karakteristika kao što su grudi, dlake na stidnom predelu i promene glasa ili drugi znakovi biološke zrelosti kod devojčica mlađih od 8 godina i dečaka mlađih od 9 godina, rani pubertet je bio težak za istraživače da ga povežu sa jedinstvenim uzrokom ili mehanizmom.
Međutim, misteriozni skok u broju slučajeva, izazvan pandemijom – u Italiji i van nje – pružio je stručnjacima novu priliku da ponovo razmotre svoje dominantne teorije u nadi da će dobiti odgovor.
Studije slučaja sada su stigle iz klinika širom sveta, u mnogima se videlo sva ili tri puta povećanje dijagnoza ranih puberteta nakon marta 2020. godine.
Na primer, u kineskoj provinciji Henan, lekari u 22 ustanove su u 2020. godini videli pet puta više slučajeva nego što su videli 2018. godine.
Devojčice prerano postaju žene
Najčešće se dijagnostikuje rani pubertet kod devojčica, jednostavno zato što “pubertet kod devojčica je vidljiviji”, kaže Sena Orsdemir, pedijatrijski endokrinolog u Dečjoj bolnici Loma Linda University, koja je napisala rad iz 2019. godine koji analizira opcije za tretman ranih puberteta.
” Rast grudi, za mnoge devojčice, je javno iskustvo, a u okruženjima poput američkog školskog sistema, rano razvijanje može značiti polje minskih polja nepoželjne pažnje. Onda postoji i uznemirenost zbog posmatranja evolucije njihovih tela, što može biti neprijatno čak i za one dovoljno stare”, kaže Orsdemir za magazin Time.
“Prvi i drugi razred osnovne škole… oni nisu dovoljno zreli da se nose sa ovom vrstom promene tela”, kaže Orsdemir i dodaje: “To je veliki stres za mladu devojčicu.”
KORISNICI TIKTOKA U NEKIM ZEMLJAMA PREKO PLATFORME MOGU DA KUPE KARTE ZA KONCERT
OTVARANJE “ZIMSKE BAJKE” 8. DECEMBRA UZ DEJANA PETROVIĆA I HOR ČAROLIJA
GRUPA KIS POSTAJE PRVI VIRTUELNI BEND U SAD
Rani pubertet se može povezati sa poremećajima raspoloženja i ponašanja. Osim psihičkih posledica, rani pubertet može decu staviti u rizik godinama kasnije za dijabetes, kardiovaskularne bolesti i određene reproduktivne karcinome. Kada se znaci pojave rano, često oko 6 godina ili ranije, može se lečiti hormonskim blokatorima puberteta.
Veza između stresa i puberteta
Ipak, ništa od spoljnih uticaja poput hrane i pića ne objašnjava dovoljno eksploziju ranih puberteta tokom COVID-19, a najnoviji talas istraživanja umesto toga je fokusiran na stres kao ključni pokretač.
Stres je bio povezan sa ranim pubertetom pre pandemije, iako nema mnogo dokaza da je jasan uzrok. .
Tokom 2020. godine, istraživači su videli nagli porast slučajeva dok su deca koja su bila zatvorena suočena sa stresom, što je dovelo do obnovljenog interesa za otkrivanje specifičnih mehanizama delovanja ovih faktora stresa.
“Znamo iz nedavnih podataka da se psihosocijalno opterećenje pre i posle pandemije dramatično povećava”, kaže Mohamad Maghnie, šef pedijatrijske klinike na Institutu Giannina Gaslini na Univerzitetu u Đenovi, Italija za magazin Time.
Kada je video skok ranog puberteta kod mladih devojčica u svojoj klinici 2020. godine, kaže da mu je “prva misao bila usmerena na promene u načinu života povezane sa društvenom izolacijom”.
Istraživači još uvek nisu sigurni da li je povećana stopa ranih puberteta nastavila, sada godinama nakon zaključavanja, ali anegdotski dokazi iz klinika sugerisu da jeste.
Orsdemir veruje da je to zato što ljudi, uključujući decu, nisu se vratili svojim navikama pre pandemije. “Ovo sada postaje normalno”, kaže ona. “Na dugi rok, najveći uticaj će svakako biti psihosocijalan., piše magazin Time.

Kako biste nas lakše pratili i bili u toku preuzmite našu aplikaciju za Android ili Iphone.

POSLEDNJE VESTI:
Za sve je izgleda kriv Kovid
Ma da…