Jedna doza dovoljna je za potrebe čak 3 pacijenta

Author : Bilten.rs , Izvor : mediji

davanje krvi
Foto: Shutterstock

Jedna doza krvi spasava tri života, a za uzvrat davanje krvi može da zaštiti i vaše srce. Krv se ne pravi u laboratoriji. Jedini izvor ovog leka je čovek, davalac. Svake godine u svetu se prikupi 92 miliona doza, a skoro polovina dolazi iz zemalja u kojima živi samo 15 odsto svetske populacije. Drugim rečima, donatora hronično nedostaje.

Zašto je među davaocima toliko manje žena

Dr Irena Jukić iz Instituta u Hrvatskoj primetila je dugogodišnji obrazac. Muških dobrovoljnih davalaca je znatno više od žena, i objašnjenje nije ni najmanje slučajno.

Mladi se uključuju još u srednjoj školi. Devojčice tog uzrasta često su premršave i ne ispunjavaju osnovni uslov za žene, a to je minimalna telesna težina od 55 kilograma. Zatim dolazi generativna faza, trudnoća i porođaj. Mnoge žene postanu redovni davaoci krvi tek kada prođu kroz nju.

Šta tačno dobijate kada date krv

Davanje krvi je čin za nekog drugog, ali korist se vraća i vama. Pri svakoj donaciji uzima se uzorak, određuje krvna grupa i rezus faktor, pa slede laboratorijski testovi na hepatitis B i C, HIV i sifilis. Kratak lekarski pregled deo je standardne obrade. Praktično, dobijate redovni mini-pregled o trošku sistema.

1. Redovno davanje krvi i manji rizik od infarkta

O ovoj temi napisano je više radova, kaže dr Jukić, a podaci ukazuju da redovni davaoci krvi ređe obolevaju od infarkta miokarda. Smanjenje zaliha gvožđa jedno je od objašnjenja koje istraživači razmatraju. Studija objavljena u časopisu „American Journal of Epidemiology“ o povezanosti davanja krvi i rizika od srčanih oboljenja zabeležila je niži rizik kod muškaraca koji daju krv. Nije čarobni štapić, ali nije ni zanemarljivo.

2. Krv koju date kaže vam u kakvom ste stanju

Svaka donacija je provera. Ako nešto nije u redu sa nalazima, saznaćete pre nego što biste inače otišli kod lekara. Dr Jukić je uočila i nešto kod starijih davalaca. Sa godinama elastičnost krvnih sudova malo slabi, pa se stariji često osećaju bolje posle vađenja. To je, kako naglašava, subjektivan utisak, ali se ponavlja.

3. Kako davanje krvi utiče na duži i kvalitetniji život

Većina dobrovoljnih davalaca jednostavno želi da pomogne. Taj osećaj samopoštovanja deluje povoljno i na njihovo zdravlje. Osećaj davanja zdravog dela sebe potpunom strancu ništa ne može zameniti, naglašava dr Jukić. Psiholozi to već dugo znaju, altruizam i smisao smanjuju stres, a hroničan stres skraćuje život.

Da li je davanje krvi štetno za organizam

Ne. Telo nadoknadi tečni deo krvi za jedan do dva dana, a crvena krvna zrnca u roku od nekoliko nedelja. Zdrava osoba koja ispunjava uslove davanjem ne oštećuje organizam.

Kada ste poslednji put dali krv, i šta vas je zadržalo ako još niste? Napišite u komentarima.


bilten logo

Kako biste nas lakše pratili i bili u toku preuzmite našu aplikaciju za Android ili Iphone.


RIVELKOM-reklama

POSLEDNJE VESTI:

POGLEDAJTE JOŠ:

Podelite vest