Srpska pravoslavna crkva slavi praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u narodu poznat kao Velika Gospojina, koji je jedan od najvećih hrišćanskih praznika posvećen Bogorodici.

Autor : Bilten.rs , Izvor : Agencije/Bilten.rs

crkva
Foto: Bilten.rs

Ovaj praznik je uspomena na smrt Presvete Bogorodice i, prema jevanđelskom predanju, dan kada se vaznela na nebo “i predala svoj duh u ruke Spasitelja”.

Predanje kaže da je Bogomajka živela 60 godina, prema nekim izvorima 72, i kao svedok mnogih slavnih događanja, nastavila iskupiteljsku misiju Svoga Sina. Često je odlazila na Jeleonsku goru i tamo se molila.

Tokom jedne molitve, zamolila je Boga da je uzme sebi i da bude kod Sina, i tada joj se javio arhanđeo Gavrilo i saopštio joj da će se za tri dana predstaviti Bogu.

Deva predade duh svoj u ruke Spasiteljeve ne osetivši smrtnoga bola

U trenutku smrti Bogorodice, kako je zapisano, “apostoli počeše pevati u slavu Božju, a sva se soba zasja od čudne svetlosti i presveta Deva predade duh svoj u ruke Spasiteljeve ne osetivši smrtnoga bola”.

“Mrtvo telo njeno preneše apostoli na rukama u Jerusalim u Getsimaniju, apostol Jovan nosio je maslinovu granu, a svetao oblak okruživaše njen odar i povorku”.

Radujte se, ja sam s vama

Bogorodicu su apostoli sahranili u Getsimaniji, a tri dana nakon sahrane, apostol Toma, koji nije prisustvovao pogrebu, zatražio je da se otvori Bogorodičin grob.

To ostali apostoli i uradiše, a kada su otvorili grob, videli su da je prazan.

Nakon nekoliko dana od tog događaja, dok su apostoli lomili hleb, u oblaku im se javila Bogorodica, rekavši im “radujte se, ja sam s vama”.

Najlepša predstava Uspenja u Žiči

Prema pravoslavnom kanonu, Uspenje Bogorodice slika se na zapadnim zidovima pravoslavnih manastira.

U srpskom manastiru Žiča, zadužbini Nemanjića s početka 13. veka, oslikana je jedna od najlepših predstava Uspenja, sa Hristom koji u naručju drži novorođenu dušu Bogomajke, zagledan u njeno telo na odru.

Car Mavrikije ustanovio praznovanje

Prema kanonu SPC, ovaj praznik spada u red Bogorodičnih praznika i proslavlja se svake godine 28. avgusta, odnosno 15. avgusta po julijanskom kalendaru.

Praznovanje Uspenja Bogorodice ustanovljeno je 528. godine po želji cara Mavrikija koji je 15. avgusta (prema Julijanskom kalendaru) pobedio Persijance. Tada je ovaj veliki praznik uvršten u crkveni kalendar. Od tog datuma svi hrišćani slave ovaj praznik.

Danas se beru lekovite trave

Presveta Bogorodica je, prema verovanju Srba, zaštitnica bolesnih, pa su za Veliku Gospojinu u Srbiji mnogi bolesnici odvođeni na izvore lekovite vode da se umiju. Takođe, veruje se da bilje i trave ubrane na Veliku Gospojinu imaju izuzetno lekovita svojstva. Beru se borovnice i lekovite trave, a veruje da se će one doneti zdravlje i blagostanje svima u domu. 

Na Veliku Gospojinu se završava četrnaestodnevni post.


bilten logo

Kako biste nas lakše pratili i bili u toku preuzmite našu aplikaciju za Android ili Iphone.


POSLEDNJE VESTI: