U narodu praznik poznat i kao Vrbica
Autor : Bilten.rs , Izvor : mediji

Danas je Lazareva subota, poznata i kao Vrbica, obeležava se osam dana pred Uskrs. Saznajte značenje praznika, običaje sa vrbom, zvončićima, Lazaricama i vatrom.
Lazareva subota, u narodu poznata i kao Vrbica, jedan je od praznika koji zauzima posebno mesto u pravoslavnoj tradiciji. Obeležava se uvek osam dana pred Uskrs, uoči praznika Cveti. Vezuje se i za uspomenu na čudo vaskrsenja Lazara, koje je, prema Jevanđelju, učinio Isus Hristos.
Ovo čudo je bilo i neposredni uzrok presude na smrt raspećem, koje će ubrzo uslediti. Lazar je živeo još 30 godina nakon vaskrsenja kao episkop na Kipru, gde ga je posetila i Bogorodica.
Događaj Lazarevog vaskrsenja je, prema četiri Jevanđelja, uvod u novu veru, u Vaskrsenje. U hrišćanstvu taj praznik ima značenje pobede života nad smrću.
Nakon Lazarevog vaskrsavanja, Isus je sutradan, na Cveti, svečano ušao u Jerusalim, gde su ga dočekali ljudi, noseći u rukama palmine grančice. Pravoslavni vernici kao uspomenu na taj događaj proslavljaju Vrbicu. Ona za hrišćane predstavlja praznik dečije radosti, jer je Hristos, polazeći u Jerusalim rekao: „Pustite decu k meni, jer takvih je Carstvo nebesko“.
Običaji na Vrbicu ili Lazarevu subotu
Na ovaj dan bere se olistalo pruće vrbe, jer se veruje da se tako snaga zelenila prenosila na decu i odrasle, budući da je vrba zbog bujnog rasta smatrana simbolom zdravlja i snage. Za Vrbicu je običaj da se oko struka nose grančice vrbe, a oko vrata zvončići, koji simbolizuju pozdrav Hristu.
Prema narodnim običajima, u kuću valja uneti grančice vrbe i koprive. Veruje se da one donose zdravlje i napredak u dom, a za vrbu se smatra da simbolizuju palmine grane kojima su verni pozdravljali Hrista na ulasku u Jerusalim.
Ovo je praznični dan u kome se takođe ne rade teži fizički poslovi.
Vatre uoči praznika i simbolika okupljanja
U nekim krajevima Srbije veče uoči Lazareve subote obeležava se paljenjem vatri na raskrsnicama ili u dvorištima. Vatre se prave od suvih stabljika kukuruza i granja. Njihova svetlost simbolično podseća na radost Lazarevog vaskrsenja i najavljuje svetlost Hristovog vaskrsenja.
Oko tih vatri narod se okupljao, razgovarao i dočekivao praznik zajedno, a mladići su često preskakali plamen kao znak hrabrosti i simboličnog očišćenja od greha. Ovaj običaj, osim simbolike, imao je i važnu društvenu ulogu — da ljude posle zime ponovo okupi i poveže u zajedništvu.
Praznik koji spaja veru, tradiciju i porodičnu radost
Danas je Lazareva subota ili Vrbica koja je i danas među najlepšim praznicima u pravoslavnom kalendaru. To je dan u kojem se spajaju vera, porodična toplina, dečja radost i bogata narodna tradicija, a običaji koji ga prate svedoče o dubokoj povezanosti crkvenog i narodnog života u Srbiji.

Kako biste nas lakše pratili i bili u toku preuzmite našu aplikaciju za Android ili Iphone.

POGLEDAJTE JOŠ


Lepi običaji