Službe za statistiku Evropske unije objavila je rezultate radnih sati u nedelji. Podaci pokazuju da Balkanci imaju duže prosečno radno vreme od evropskih zemalja. Crnogorci verovali ili ne, rade najduže, a odmah zatim su Srbi
Autor : Bilten.rs , Izvor : Agencije

Prema podacima Eurostata zaposleni u Crnoj Gori rade 42,8 sata u sedmici, sledi ih Srbija sa 42,3 sata, a ispred njih je Turska sa 42,9 sati.
Prosečni radni sati sedmično u Evropi uveliko variraju, piše Euronjuz i dodaje da su zemlje sa većim brojem radnika sa skraćenim radnim vremenom posebno prijavile kraće prosečne radne nedelje.
U prošloj godini, prosečan broj stvarnih sedmičnih radnih sati, prema podacima Eurostata, na glavnom poslu u EU kretao se od 32,4 sata u Holandiji do 39,7 sati u Grčkoj i Rumuniji.
Ovo uključuje i radnike sa punim i nepotpunim radnim vremenom starosti od 20-64 godine. Nakon Grčke i Rumunije slede Poljska 39,5 sati, Bugarska (39,2 sata) i Severna Makedonija 39 sati, preneo je portal RTCG.
Sve ovo, navodi se, sugeriše da ljudi u balkanskim zemljama imaju najduže prosečno radno vreme nedeljno.
POČELA TRADICIONALNA MANIFESTACIJA OTVARANJA SKI SEZONE NA KOPAONIKU
KONCERTOM ČOLE ZVANIČNO POČELA SKI SEZONA NA JAHORINI
MANIFESTACIJA “GAMES.CON” NA SAJMU, UČESTVUJE 100 IZLAGAČA I 3.000 GEJMERA
Gde je greška, ako je ima?
Uz podatke o Evrostatu o prosečnom trajanju radne nedelje još jedno istraživanje posebno je privuklo pažnju javnosti.
Zaključak ovog istraživanja je da postoji neusklađenost između tražišta radne snage i upisa na fakultetima.
Poslodavci traže prodavce i IT-jevce, a psihologija i medicina su najtraženiji kod mladih, saopštio je Infostud.
Specifična je činjenica da su IT zanimanja i dalje deficitarna, iako broj studenata raste u ovoj oblasti i znatno lakše pronalaze prve poslove i prakse, a istovremeno, plate u IT industriji za početnike premašuju prosek plata na juniorskim pozicijama u ostalim oblastima, što potvrđuju i podaci sajta HelloWorld.rs da IT juniori u proseku zarađuju između 800 evra i 1.000 evra.
Uzimajući sve to u obzir, zaključuje se da oblasti koje su najčešće dostupne na tržištu rada, nisu u skladu sa interesovanjima i oblastima za koje su mladi zainteresovani, i da nesklad između sistema obrazovanja i tržišta rada predstavlja izazov za mlade ljude koji žele da se obrazuju i pronađu posao u struci.

Kako biste nas lakše pratili i bili u toku preuzmite našu aplikaciju za Android ili Iphone.

POSLEDNJE VESTI:
Sve radimo uglavnom pogrešno.