Prema podacima iz 2021. godine u svetu se godišnje obavi između 22 i 23 miliona plastičnih operacija. Zahvati su najrazličitiji, a za korektivne operacije se odlučuju i muškarci i žene. Psiholozi upozoravaju da treba prepoznati kada je u pitanju poremećaj, a plastični hirurzi kažu da se trendovi menjaju i da “Barbi botoks” doživljava pravi bum.
Autor : Bilten.rs , Izvor : Bilten.rs

Časopis „Sajkolodži tudej” nedavno je objavio zanimljiv tekst na temu plastičnih operacija, pod nazivom „Kad plastične operacije postanu zavisnost”, u kojem se objašnjava da, bez obzira na količinu kozmetičkih i hirurških prepravki, i sve većoj svoti novca koju na njih troše, osobe sa telesnim dismorfičnim poremećajem nikad neće biti zadovoljne svojim izgledom, jer će uvek biti potrebno još nešto „srediti” kako bi se primakle idealnoj slici koju žele da postignu.
Povećati grudi ili polni organ, smanjiti nos, popuniti usne, podići kapke, usaditi kosu, skinuti salo. U stvari, mnogobrojne intervencije će verovatno stvoriti nove ožiljke i „nesavršenosti” i tako se krug zatvara.
Psiholozi ažu da je važno da se prepozna kada osoba ima telesni dismorfični poremećaj (BDD).
Zadatak prepoznavanja je na porodici i na plastičnim hirurzima koji bi trebalo da primete da želja za “popravkama” nije više stvar estetike, već poremećaja koji se još naziva i dismorfofobija ili strah od ružnoće.
Osobe s ovom vrstom mentalne smetnje opsednute su idejom da je njihovo telo ili neki njegov deo deformisan, neskladan, ružan, oštećen, čak i kad taj nedostatak postoji samo u njihovoj uobrazilji. I pored pokušaja da ga sakriju ili otklone, neretko podlegnu strahu, povlače se iz društva, postaju depresivni, na više načina remete kvalitet svog života, pa čak pomišljaju i na samoubistvo. Na svako razuveravanje porodice i prijatelja odgovaraju novim „dokazima” koliko su ružni i neprivlačni, a mogu i da se naljute na onog koji umanjuje značaj tog njihovog osećanja i još više zatvore.
Pacijenti s ovom vrstom poremećaja često pribegavaju i opsesivno-kompulsivnom ponašanju, u šta spadaju i zurenje u ogledalo, poređenje fizičkog izgleda s drugima (a posebno manekenima, glumcima itd.), čupkanje ili grebanje kože i stalna potraga za komplimentima.
Barbi kao model za plastične operacije
Iako je za mnoge film “Barbi” bio pravo feminističko otkriće, izgleda da je ipak imao svoju tamnu stranu koja se tek sada vidi.
Naime, želeći da slede primer “Barbi” i da se približe njenom izgledu, na stotine hiljada žena širom sveta odlučilo se za “Barbi botox”.
Ova procedura se radi tako što se botoks ubrizgava u trapezius mišić, zaustavljajući njegovu kontrakciju, što dovodi do sužavanja vrata i postizanja sličnosti sa figurom Barbike.
Rezultati procedure postaju vidljivi za oko četiri do pet dana nakon tretmana i zato ih, kažu američki hirurzi, žene posebno vole.
Sa aeričkih klinika kažu da je “Barbi botox” postao procedura koja se radi svakodnevno od kada se pojavio film.
Dobra strana cele loše priče da žene ubrizgavaju botoks kako bi ličile na barbi je ta što su mnogi sa stalnim glavoboljama saznali za ovu proceduru.
Naime, “Barbie Botox” nije popularan samo zbog svog imena, već i zbog toga što je dokazano efikasan u ublažavanju bolova u vratu i glavobolja.
Ubrizgavanjem ove vrste botoksa postoji mogućnost da se na neko vreme oslobodite glavobolja.
Glavobolje sum kažu psiholozi, manji problem, a veći je taj što će, zbog društvenih mreža, biti sve više onih žena koje će od plastičnih hirurga tražiti da dosegnu “idealnu” lepotu.
Muškarci u tome neće zaostajati.
ZAŠTO ŽENE ŽIVE DUŽE OD MUŠKARACA?
BESKUĆNIKU KOJI JE DOBIO NA LUTRIJI DOZVOLJENO DA UNOVČI TIKET
IJAN FLEMING ZAPOČEO TRADICIJU POSTAVLJANJA BOŽIĆNOG DRVCA NA TRAFALGAR SKVERU

Kako biste nas lakše pratili i bili u toku preuzmite našu aplikaciju za Android ili Iphone.

POSLEDNJE VESTI: